Free cookie consent management tool by TermsFeed

Najčešća pitanja i odgovori

  • Tko su korisnici socijalne skrbi?
    • samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima, imovinom, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način
    • dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja,
    • dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete rane i predškolske dobi s razvojnim odstupanjem ili razvojnim rizikom,
    • dijete s teškoćama u razvoju, dijete s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega
    • mlađa punoljetna osoba i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju
    • osoba koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života
    • trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života, iznimno do tri godine života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život
    • obitelj kojoj je zbog narušenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška
    • osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama
    • odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima
    • osoba koja zbog starosti ili bolesti ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama
    • osoba ovisna o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti beskućnik ili
    • druga osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi ( N.N. 18/22,46/22,119/22)
  • Tko odlučuje o pravima iz socijalne skrbi?

    O pravima na naknade socijalne skrbi odlučuje rješenjem nadležni Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nadležan po mjestu prebivališta podnositelja/ podnositeljice zahtjeva.

  • Što ako sam nezadovoljan/ nezadovoljna rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad?

    U slučaju nezadovoljstva rješenjem može se, sukladno uputi o pravnom lijeku koja je obvezni sadržaj svakog rješenja, izjaviti žalba. O žalbi odlučuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

  • Nezadovoljan/na sam postupanjem službenih osoba Hrvatskog zavoda za socijalni rad i pruženom uslugom, kome se mogu obratiti?
    • Korisnik u sustavu socijalne skrbi koji nije zadovoljan postupanjem/ propuštanjem postupanja službenih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, može podnijeti pritužbu ravnatelju Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
    • Pritužba mora sadržavati sljedeće: -ime, prezime i adresu podnositelja
    • mjesto, vrijeme i opis pružene usluge postupanja i propuštanja postupanja kojima su povrijeđena prava ili pravni interes
    • potpis podnositelja pritužbe.
  • Mogu li pritužbu podnijeti putem elektroničke pošte?

    Da, pritužba se sa propisanim sadržajem može podnijeti i putem elektroničke pošte, ali tada mora sadržavati kvalificirani elektronički potpis sukladno posebnim propisima.

  • Što je zajamčena minimalna naknada i tko na nju ima pravo

    Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba po sljedećoj osnovi:

    • prihoda samca ili članova kućanstva kao niti od obveznika uzdržavanja
    • prodaje ili najma stana ili kuće u vlasništvu samca ili člana kućanstva, koju ne koristi za stanovanje
    • prodaje ili korištenja poslovnog prostora u vlasništvu samca ili člana kućanstva
    • prodaje pokretnina u vlasništvu samca ili člana kućanstva koje ne koristi za podmirenje osnovnih životnih potreba
    • prodaje, zakupa ili najma druge imovine u vlasništvu samca ili člana kućanstva koja ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili po drugoj osnovi.
  • Tko nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

    Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ne priznaje se samcu ili kućanstvu ako:

    • je samac ili član kućanstva vlasnik registriranog vozila čija vrijednost prelazi iznos od 40 osnovica iz članka 22. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi osim vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika vozilo nužno zbog prometne izoliranosti
    • je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
    • samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava nije omogućio uvid u prihod ili imovinu
    • se nezaposleni radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ne nalazi u evidenciji nezaposlenih osoba prema zakonu kojim se uređuje tržište rada
    • je samac korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju ovoga Zakona, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u prenoćištu ili prihvatilištu, žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima ili
    • je samac otkazao ugovor o radu u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka radi priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
  • Imam osobno vozilo, imam li pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

    Imate pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, ali u slučaju da vrijednost vozila prelazi iznos od 40 osnovica čl.22. st.2. Zakona o socijalnoj skrbi ( što iznosi oko 2.650,00 Eur), tada nemate pravo na zajamčenu minimalnu naknadu OSIM ako vozilo koje prelazi taj iznos služi za osobni prijevoz ili prijevoz člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika vozilo nužno zbog prometne izoliranosti.

  • Prestalo mi je pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, ili uslugu organiziranog stanovanja, ili uslugu smještaja( osim smještaj u kriznim situacijama) na koji način mogu maknuti teret zabilježbe sa svoje nekretnine?

    Sukladno čl. 293. st. 3. Zakona o socijalnoj skrbi, zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada Zavod nakon prestanka prava utvrdi da nema obveze povrata isplaćenih iznosa ili obveze naknade štete.

  • Kako ostvarujem naknadu za troškove stanovanja?

    Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade, (osim beskućniku koji se nalazi u prenoćištu, prihvatilištu ili mu je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama.)

    Troškovi stanovanja u smislu Zakona o socijalnoj skrbi odnose se na najamninu, komunalne naknade, troškove grijanja, vodne usluge te troškova koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade.

    Jedinica lokalne samouprave dužna je korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznati pravo na troškove stanovanja.

  • Kako mogu ostvariti pravo na jednokratnu naknadu?

    Pravo na jednokratnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i slično) nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.

    Zahtjev se podnosi nadležnom Područnom uredu po mjestu prebivališta ili ukoliko nema prebivališta tada boravišta.

  • Tko može biti roditelj njegovatelj ili njegovatelj?

    Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se roditelju djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi ( N.N. 118/22,46/22,119/22) Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz njezinu suglasnost, odnosno suglasnost njegovog zakonskog zastupnika, koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom.

  • Što su to socijalne usluge, tko ih priznaje?

    Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici. Priznaje ih područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležan prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, rješenjem ili uputnicom sukladno odredbi Zakona o socijalnoj skrbi ( N.N. 18/22,46/22,119/22).

  • Što je obvezno savjetovanje?

    Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta.

    Provodi se u slučajevima: prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedničko maloljetno dijete i prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom.

  • Kako se pokreće obvezno savjetovanje?

    Obvezno savjetovanje pokreće se na zahtjev stranke koji se podnosi područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, koji je mjesno nadležan prema mjestu djetetova prebivališta, odnosno boravišta, ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova.

  • Što je obiteljska medijacija?

    Obiteljska medijacija je postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomoć jednog ili više obiteljskih medijatora.

    Obiteljski medijator je nepristrana i posebno educirana osoba koja je upisana u registar obiteljskih medijatora.

  • Što je plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi?

    Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici.

    Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora se detaljno urediti:

    1. mjesto i adresa djetetova stanovanja
    2. vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja
    3. način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, , te razmjene važnih informacija u vezi s djetetom
    4. visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i
    5.  način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

    Kako bi stekao svojstvo ovršne isprave, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja te odobravanja u roku od 6 mjeseci od okončanja postupka obveznog savjetovanja.

  • Kako mogu izmijeniti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi?

    Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se mijenjati u skladu s dobi i zrelošću djeteta ili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti ali ga je potrebno podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja i odobravanja izmijenjenog plana.

  • Koji su minimalni novčani iznosi za uzdržavanje djeteta?

    Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.

    Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:

    1. za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće

    2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i

    3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.

  • Kako se može povećati/ smanjiti iznos uzdržavanja za dijete?

    Ako je pravo na uzdržavanje određeno ovršnom ispravom jedino se tužbom sudu može tražiti povećanje/ smanjenje uzdržavanja djeteta.

  • U slučaju da se uzdržavano punoljetno dijete zaposlilo kako mogu ostvariti prestanak uzdržavanja?

    Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za osnovno obrazovanje ili program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do navršene dvadeset šeste godine života djeteta.

    Ako je pravo na uzdržavanje utvrđeno ovršnom ispravom, obveznik uzdržavanja može tužbom na sudu tražiti da se utvrdi prestanak njegove obveze uzdržavanja čim prestanu postojati zakonske pretpostavke za uzdržavanje. ( npr. dijete ostvarilo radni odnos, navršilo 26 godina).

  • Što je to privremeno uzdržavanje?

    Pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično, i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovu uzdržavanju najmanje u visini koja je Zakonom o privremenom uzdržavanju određena kao iznos privremenog uzdržavanja.

    Postupak radi ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti a provodi ga Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured nadležan za dijete prema propisu kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, koji donosi rješenje o priznavanju.

  • Mlt. dijete ima u vlasništvu automobil, dio nekretnine, nekretninu. Na koji način kao roditelj mogu raspolagati (npr. prodavati) s tom imovinom?

    Za raspolaganje vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta, dijete ili roditelji moraju zatražiti odobrenje suda u izvanparničnom postupku. Dakle, zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima valjano je ako roditelj koji zastupa dijete dobije: pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i odobrenje suda u izvanparničnom postupku.

  • Kome se podnosi zahtjev i što je potrebno priložiti uz zahtjev roditelja da mlt. dijete sudjeluje u snimanju filmova, crtanih serija, reklama…

    Sukladno čl. 19. a Zakona o radu ( N.N. 93/14,127/17,98/19,151/22) određeno je da dijete i maloljetnik koji pohađaju obvezno osnovno školsko obrazovanje smiju samo uz prethodno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi uz naplatu sudjelovati u aktivnostima snimanja filmova, oglašavanja, pripremanja i izvođenja umjetničkih, scenskih i sličnih djela.

    Dakle, zahtjev podnose roditelji mlt. djeteta a podnosi se nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnog prema prebivalištu mlt. djeteta uz priloženu dokumentaciju: osobni podatci o roditeljima i djetetu, podatci o aktivnostima ( priložiti scenarij, sinopsis, i prijedlog ugovora) u kojem bi dijete sudjelovalo.

  • Kako kao skrbnik u ime svog štićenika mogu raspolagati s njegovom imovinom?

    Za poduzimanje važnijih mjera o osobi, osobnim stanjima, zdravlju štićenika ili imovini štićenika, ovisno u kojem je dijelu štićenik lišen poslovne sposobnosti, skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb, odnosno sada Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda nadležnog prema prebivalištu štićenika.

  • Što je besplatna pravna pomoć i kako ostvariti pravo na istu?

    Besplatna pravna pomoć pruža se kako bi svima bila omogućena jednakost pred zakonom, osigurano djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima.

  • Tko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć?

    Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju:

    • hrvatski državljani
    • dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu
    • stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku
    • stranci pod privremenom zaštitom
    • stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku
    • tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.
  • Primarna i sekundarna pravna pomoć?

    Pravna pomoć može se odobriti kao primarna ili sekundarna pravna pomoć.

    Primarnu pravnu pomoć pružaju upravna tijela (upravni odjeli u Županijama, odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba), ovlaštene udruge i pravne klinike, a sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici.

  • Što obuhvaća primarna pravna pomoć?

    Primarna pravna pomoć obuhvaća:

    • opću pravnu informaciju
    • pravni savjet
    • sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
    • zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
    • pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora.
  • Što obuhvaća sekundarna pravna pomoć?

    Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

    • pravni savjet
    • sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem
    • sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
    • zastupanje u sudskim postupcima
    • pravnu pomoć u mirnom rješenju spora.
  • Kako se pokreće postupak za ostvarivanje besplatne pravne pomoći?

    Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći - ovlaštenoj udruzi, pravnoj klinici, upravnom tijelu županije ili Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba.

    Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći, na propisanom obrascu, Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba, odnosno nadležnom upravnom tijelu županije na području čije teritorijalne nadležnosti imate prebivalište ili boravište.

    Upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba po zahtjevu donosi rješenje o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na sekundarnu pravnu pomoć, te se istim rješenjem određuje i odvjetnik koji će pružiti pravnu pomoć.

  • Koji su uvjeti za odobravanje besplatne pravne pomoći?

    Primarna pravna pomoć može se ostvariti ako:

    • sami ne raspolažete dovoljnim znanjem i sposobnošću da ostvarite svoje pravo
    • vam pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa
    • podneseni zahtjev nije očito neosnovan
    • su vaše materijalne prilike takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti vaše uzdržavanje i uzdržavanje članova vašeg kućanstva.

    Sekundarna pravna pomoć može se ostvariti ako:

    • se radi o složenijem postupku
    • nemate sposobnosti sami se zastupati
    • su vaše materijalne prilike takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti vaše uzdržavanje i uzdržavanje članova vašeg kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama koje se odnose na imovno stanje podnositelja zahtjeva
    • se ne radi o obijesnom parničenju
    • u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen vaš zahtjev zbog namjernog davanja netočnih podataka
    • vam nije osigurana pravna pomoć na temelju posebnih propisa.
  • Gdje mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć?

    Popis ovlaštenih udruga i pravnih klinika te upravnih tijela županija, odnosno Grada Zagreba dostupan je putem poveznice: https://gov.hr/hr/besplatna-pravna-pomoc/1114

Podijeli ovu stranicu

Odaberite platformu za dijeljenje ove stranice: