Najčešća pitanja i odgovori

samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima, imovinom, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način
dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja,
dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete rane i predškolske dobi s razvojnim odstupanjem ili razvojnim rizikom,
dijete s teškoćama u razvoju, dijete s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega
mlađa punoljetna osoba i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju
osoba koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života
trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života, iznimno do tri godine života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život
obitelj kojoj je zbog narušenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška
osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama
odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima
osoba koja zbog starosti ili bolesti ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama
osoba ovisna o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti beskućnik ili
druga osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi

Tko odlučuje o pravima iz socijalne skrbi?

O pravima na naknade socijalne skrbi odlučuje rješenjem nadležni Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nadležan po mjestu prebivališta podnositelja/ podnositeljice zahtjeva.

Što ako sam nezadovoljan/ nezadovoljna rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad?

U slučaju nezadovoljstva rješenjem može se, sukladno uputi o pravnom lijeku koja je obvezni sadržaj svakog rješenja, izjaviti žalba. O žalbi odlučuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Nezadovoljan/na sam postupanjem službenih osoba Hrvatskog zavoda za socijalni rad i pruženom uslugom, kome se mogu obratiti?

Korisnik u sustavu socijalne skrbi koji nije zadovoljan postupanjem/ propuštanjem postupanja službenih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi može podnijeti pritužbu ravnatelju Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Pritužba mora sadržavati sljedeće:

ime, prezime i adresu podnositelja
mjesto, vrijeme i opis pružene usluge postupanja i propuštanja postupanja kojima su povrijeđena prava ili pravni interes
potpis podnositelja pritužbe

Mogu li pritužbu podnijeti putem elektroničke pošte?

Da, pritužba se s propisanim sadržajem može podnijeti i putem elektroničke pošte, ali tada mora sadržavati kvalificirani elektronički potpis sukladno posebnim propisima.

Tko može biti roditelj njegovatelj ili njegovatelj?

Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se roditelju djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi.

Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz njezinu suglasnost, odnosno suglasnost njegovog zakonskog zastupnika koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom.

Uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja:

da je roditelj ili član kućanstva punoljetan
da ima poslovnu sposobnost
nije lišen roditeljske skrbi
ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koji pruža njegu
živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom koji ispunjavaju gore navedene uvjete i ima prebivalište na istoj adresi
koji je osposobljen za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koji ispunjavaju gore navedene uvjete i koji pruža njegu.

Pravo se ne priznaje:

ako je djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja ili je osiguran smještaj prema drugim propisima osim u slučaju osiguranja smještaja žrtve obiteljskog nasilja
ako je dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom korisnik usluge cjelodnevnog boravka na temelju Zakona o socijalnoj skrbi
ako roditelji koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete
ako je roditelj ili druga osoba lišena prava na roditeljsku skrb
roditelju ili drugoj osobi ako postoji zapreka iz članka 261. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi
ako osoba za koju se traži pravo ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili nije pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora.

Iznos naknade

Naknada za roditelja njegovatelja ili njegovatelja iznosi 663,61 eura mjesečno (1000 % osnovice), 796,34 eura mjesečno (1200 % osnovice) ako se dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom zbog zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe i usluge u zajednici i 995,42 eura mjesečno (1500 % osnovice) za roditelja koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.

Obračun i isplatu naknade, uspostava prijavno-odjavnih podataka za obvezna osiguranja te uplata doprinosa za obvezna osiguranja obavlja se putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.

Što je zajamčena minimalna naknada i tko na nju ima pravo?

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba niti ih mogu osigurati po osnovi:

prihoda samca ili članova kućanstva kao niti od obveznika uzdržavanja
prodaje ili najma stana ili kuće u vlasništvu samca ili člana kućanstva koju ne koristi za stanovanje
prodaje ili korištenja poslovnog prostora u vlasništvu samca ili člana kućanstva
prodaje pokretnina u vlasništvu samca ili člana kućanstva koje ne koristi za podmirenje osnovnih životnih potreba
prodaje, zakupa ili najma druge imovine u vlasništvu samca ili člana kućanstva koja ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili po drugoj osnovi.

Osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznosi 150 eura.

Ukupni iznos zajamčene minimalne naknade za svakog pojedinog korisnika razlikuje se ovisno o tome radi li se o samcu ili kućanstvu (dva ili više članova), radno sposobnoj ili radno nesposobnoj osobi, djetetu ili odrasloj osobi, samohranom roditelju i djetetu samohranog roditelja i sl.

Tko nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ne priznaje se samcu ili kućanstvu ako:

je samac ili član kućanstva vlasnik registriranog vozila čija vrijednost prelazi iznos od 40 osnovica iz članka 22. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi osim vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika vozilo nužno zbog prometne izoliranosti
je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava nije omogućio uvid u prihod ili imovinu
se nezaposleni radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ne nalazi u evidenciji nezaposlenih osoba prema zakonu kojim se uređuje tržište rada
je samac korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju ovoga Zakona osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u prenoćištu ili prihvatilištu, žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima ili
je samac otkazao ugovor o radu u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka radi priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Imam osobno vozilo, imam li pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?

Imate pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, ali u slučaju da vrijednost vozila prelazi iznos od 40 osnovica čl.22. st.2. Zakona o socijalnoj skrbi, što iznosi oko 2.650,00 eura, tada nemate pravo na zajamčenu minimalnu naknadu OSIM ako vozilo koje prelazi taj iznos služi za osobni prijevoz ili prijevoz člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika vozilo nužno zbog prometne izoliranosti.

Na koji način mogu maknuti teret zabilježbe sa svoje nekretnine nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu smještaja ili uslugu organiziranog stanovanja?

Sukladno čl. 293. st. 3. Zakona o socijalnoj skrbi, zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada Zavod nakon prestanka prava utvrdi da nema obveze povrata isplaćenih iznosa ili obveze naknade štete.

Kako ostvarujem naknadu za troškove stanovanja?

Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade osim beskućniku koji se nalazi u prenoćištu, prihvatilištu ili mu je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama.

Troškovi stanovanja u smislu Zakona o socijalnoj skrbi odnose se na najamninu, komunalne naknade, troškove grijanja, vodne usluge te troškova koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade.

Jedinica lokalne samouprave dužna je korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznati pravo na troškove stanovanja.

Kako mogu ostvariti pravo na jednokratnu naknadu?

Pravo na jednokratnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i slično) nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.

Zahtjev se podnosi nadležnom područnom uredu po mjestu prebivališta ili boravišta.

Jednokratna naknada može se priznati i u naravi ako područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad utvrdi kako postoji osnovana pretpostavka da korisnik naknadu neće koristiti namjenski.

Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne može iznositi više od 331,81 eura za samca, odnosno 464,53 eura za kućanstvo.
U osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, Zavod može jednom godišnje priznati jednokratnu naknadu u iznosu do 1.327,23 eura.

Što su to socijalne usluge, tko ih priznaje?

Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici.

Priznaje ih područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležan prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, rješenjem ili uputnicom sukladno odredbi Zakona o socijalnoj skrbi.

Što je obvezno savjetovanje?

Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta.

Provodi se:

prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedničko maloljetno dijete
prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom.

Obvezno savjetovanje pokreće se na zahtjev stranke koji se podnosi područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. Nadležnost područnog ureda određuje se prema mjestu djetetova prebivališta, odnosno boravišta, ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova.

Što je obiteljska medijacija?

Obiteljska medijacija je postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomoć jednog ili više obiteljskih medijatora.

Obiteljski medijator je nepristrana i posebno educirana osoba koja je upisana u registar obiteljskih medijatora.

Što je plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi?

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici.

Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora se detaljno urediti:

mjesto i adresa djetetova stanovanja
vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja
način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, , te razmjene važnih informacija u vezi s djetetom
visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i
način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

Kako bi stekao svojstvo ovršne isprave, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja te odobravanja u roku od 6 mjeseci od okončanja postupka obveznog savjetovanja.

Kako mogu izmijeniti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi?

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se mijenjati u skladu s dobi i zrelošću djeteta ili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti ali ga je potrebno podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja i odobravanja izmijenjenog plana.

Koji su minimalni novčani iznosi za uzdržavanje djeteta?

Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.

Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:

1. za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće

2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i

3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.

Kako se može povećati/ smanjiti iznos uzdržavanja za dijete?

Ako je pravo na uzdržavanje određeno ovršnom ispravom jedino se tužbom sudu može tražiti povećanje/ smanjenje uzdržavanja djeteta.

U slučaju da se uzdržavano punoljetno dijete zaposlilo kako mogu ostvariti prestanak uzdržavanja?

Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za osnovno obrazovanje ili program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do navršene dvadeset šeste godine života djeteta.

Ako je pravo na uzdržavanje utvrđeno ovršnom ispravom, obveznik uzdržavanja može tužbom na sudu tražiti da se utvrdi prestanak njegove obveze uzdržavanja čim prestanu postojati zakonske pretpostavke za uzdržavanje (npr. dijete ostvarilo radni odnos, navršilo 26 godina).

Što je to privremeno uzdržavanje?

Pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično, i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovu uzdržavanju najmanje u visini koja je Zakonom o privremenom uzdržavanju određena kao iznos privremenog uzdržavanja.

Postupak radi ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, a provodi ga nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Mlt. dijete ima u vlasništvu automobil, dio nekretnine, nekretninu. Na koji način kao roditelj mogu raspolagati (npr. prodavati) s tom imovinom?

Za raspolaganje vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta, dijete ili roditelji moraju zatražiti odobrenje suda u izvanparničnom postupku. Dakle, zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima valjano je ako roditelj koji zastupa dijete dobije: pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i odobrenje suda u izvanparničnom postupku.

Kome se podnosi zahtjev i što je potrebno priložiti uz zahtjev roditelja da mlt. dijete sudjeluje u snimanju filmova, crtanih serija, reklama…

Sukladno čl. 19. Zakona o radu određeno je da dijete i maloljetnik koji pohađaju obvezno osnovno školsko obrazovanje smiju samo uz prethodno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi uz naplatu sudjelovati u aktivnostima snimanja filmova, oglašavanja, pripremanja i izvođenja umjetničkih, scenskih i sličnih djela.

Zahtjev podnose roditelji maloljetnog djeteta, a podnosi se područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnog prema prebivalištu djeteta uz priloženu dokumentaciju: osobni podaci o roditeljima i djetetu, podaci o aktivnostima (scenarij, sinopsis i prijedlog ugovora) u kojem bi dijete sudjelovalo.

Kako kao skrbnik u ime svog štićenika mogu raspolagati s njegovom imovinom?

Za poduzimanje važnijih mjera o osobi, osobnim stanjima, zdravlju štićenika ili imovini štićenika, ovisno u kojem je dijelu štićenik lišen poslovne sposobnosti, skrbniku je potrebno prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, područnog ureda nadležnog prema prebivalištu štićenika.

Što je besplatna pravna pomoć i kako ostvariti pravo na istu?

Besplatna pravna pomoć pruža se kako bi svima bila omogućena jednakost pred zakonom, osigurano djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima.

Popis ovlaštenih udruga i pravnih klinika te upravnih tijela županija, odnosno Grada Zagreba dostupan je putem poveznice: https://gov.hr/hr/besplatna-pravna-pomoc/1114

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju:

hrvatski državljani
dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu
stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku
stranci pod privremenom zaštitom
stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku
tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći - ovlaštenoj udruzi, pravnoj klinici, upravnom tijelu županije ili Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba.

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći, na propisanom obrascu, Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba, odnosno nadležnom upravnom tijelu županije na području čije teritorijalne nadležnosti imate prebivalište ili boravište.

Upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba po zahtjevu donosi rješenje o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na sekundarnu pravnu pomoć, te se istim rješenjem određuje i odvjetnik koji će pružiti pravnu pomoć.

Primarna pravna pomoć može se ostvariti ako:

sami ne raspolažete dovoljnim znanjem i sposobnošću da ostvarite svoje pravo
vam pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa
podneseni zahtjev nije očito neosnovan
su vaše materijalne prilike takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti vaše uzdržavanje i uzdržavanje članova vašeg kućanstva.

Sekundarna pravna pomoć može se ostvariti ako:

se radi o složenijem postupku
nemate sposobnosti sami se zastupati
su vaše materijalne prilike takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti vaše uzdržavanje i uzdržavanje članova vašeg kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama koje se odnose na imovno stanje podnositelja zahtjeva
se ne radi o obijesnom parničenju
u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen vaš zahtjev zbog namjernog davanja netočnih podataka
vam nije osigurana pravna pomoć na temelju posebnih propisa.

Primarna i sekundarna pravna pomoć?

Pravna pomoć može se odobriti kao primarna ili sekundarna pravna pomoć.

Primarnu pravnu pomoć pružaju upravna tijela (upravni odjeli u županijama, odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba) i ovlaštene udruge i pravne klinike, a sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

opću pravnu informaciju
pravni savjet
sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

pravni savjet
sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem
sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
zastupanje u sudskim postupcima
pravnu pomoć u mirnom rješenju spora